Nordijska mitologija | Podrijetlo mitova i legendi o nordijskim bogovima!
Nordijska i skandinavska mitologija, iako manje poznata od grčke ili rimske, danas je jedan od najvećih izvora inspiracije u popularnoj kulturi. Moderne adaptacije koje crpe svoje scenarije iz nje su nebrojene!
Bilo da se radi o nevjerojatnom svijetu Marvel ili hladnom i krvavom svijetu serije Vikinzi, skandinavska mitologija oduševljava. Fascinira kako pričama o svojim bogovima i jedinstvenom simbolikom, tako i ulogom koju je odigrala u nastanku najveće civilizacije Europe: Vikinga!
Pripremite se otkriti bogatstvo nordijske mitologije u ovom članku. Otkrit ćemo vam podrijetlo skandinavskog folklora, značenje njegovih simbola i način na koji su ta vjerovanja oblikovala vikinšku civilizaciju!
Nordijska mitologija: rođenje skandinavskih legendi!
Vikinško doba (između 790. i 1100. godine) razdoblje je tijekom kojeg se nordijska mitologija proširila cijelom Europom. Neposredno prije nego što su utjecaj kršćanstva i crkve nadvladali ovu civilizaciju, vikinški folklor bio je tajna veličine skandinavskog naroda.
Ono što danas poznajemo pod nazivom „Nordijska mitologija“ nije samo skup priča i mitova o fascinantnim bogovima i fantastičnim bićima. Ova mitologija je istovremeno filozofija, doktrina, ali prije svega religija koja je davala smisao životu Vikinga.
Skandinavska civilizacija bila je usko povezana s nordijskim krajolicima, njihovim okolišem te surovom i nemilosrdnom klimom u kojoj su se nalazili. Oni su bili glavni izvor inspiracije za mitove ove poganske religije.
Unatoč tome, Vikinzi ostaju jedan od najnerazumljivijih naroda modernog doba. To je velikim dijelom posljedica demonizacije njihove kulture od strane crkve u srednjem vijeku.
Međutim, posljednjih godina svjedočimo ogromnom porastu interesa za skandinavski folklor u popularnoj kulturi. Iznenadili biste se brojem djela koja nordijska mitologija inspirira, a za neka možda niste ni znali!
Podrijetlo nordijske mitologije: Poetska Edda
Skandinavci su dugo bili usmena kultura. Svoje legende, mitove i običaje prenosili su uglavnom u obliku pjesama i usmenih predaja. To je ono što razumijevanje nordijske mitologije čini tako složenim. Zapravo, ono što danas znamo o vikinškim legendama samo je vrh narativnog i povijesnog ledenog brijega.
Najzanimljiviji predkršćanski izvor skandinavske mitologije je Poetska Edda. To je zbirka pjesama napisanih na staronordijskom jeziku iz 13. stoljeća, sakupljenih u jedinstveni rukopis: Codex Regius. One opisuju događaje koji obuhvaćaju cijelo vikinško doba.
Pjesme iz Poetske Edde nemaju točne autore. Vjeruje se da su prijepis pjesama skaldova, odnosno „skalda“. Skald na staronordijskom znači „poetski zvuk“. To su bili skandinavski lirski pjesnici koji su bili njihovi tvorci.
Osim toga, Codex Regius sadrži samo dio tih pjesama (ukupno 31), podijeljenih u dvije kategorije: mitološku i epsku. Ipak, mnoge druge pjesme klasificirane su u Poetsku Eddu, iako se u njoj ne nalaze.
Ulomci nordijske mitologije koje sadrži Poetska Edda su:
- Völuspá (Proročanstvo proročice): radi se o predviđanju vidovnjakinje, völve. Ona bogu Odinu priča cijelu povijest vikinškog svemira, od njegova stvaranja do Ragnaröka, dotičući se čak i njegova obnavljanja. U toj priči otkriva mu mnoga proročanstva koja će se kasnije ostvariti;
- Lokasenna (Lokijeva prepirka): ova pjesma govori o svađi između Lokija i ostalih bogova Asa. To je dojmljiva pjesma jer prikazuje rivalstvo koje će dovesti do utamničenja boga Lokija i početka Ragnaröka;
- Hávamál (Izreke Visokoga): čije ime znači riječi ili savjeti Uzvišenoga. To su dobronamjerne riječi boga Odina upućene Vikinzima, zapisane u dugoj pjesmi od 165 strofa. On daje brojne savjete svojim vjernicima o tome kako živjeti i preživjeti u najneprijateljskijim okruženjima.
Što se tiče epskih pjesama, one pričaju priču o 19 vikinških heroja i njihovim podvizima.
Ostali povijesni izvori nordijske mitologije
Nekoliko godina nakon Poetske Edde, točnije tijekom srednjeg vijeka, napisana su još dva izvora nordijske mitologije:
- Prozna Edda koju je napisao veliki Snorri Sturluson: to je najveće remek-djelo nordijske i skandinavske književnosti. Napisao ju je u 13. stoljeću veliki povjesničar Snorri, koji je reorganizirao pjesme kako bi bolje prikazao tijek i kronologiju nordijske mitologije;
- Gesta Danorum (Djela Danaca) Saxa Grammaticusa: ova knjiga prati povijest danskog kraljevstva i njegovih legendarnih kraljeva, posebice priču o Ragnaru Lodbroku. Bila je pod velikim utjecajem kršćanstva. Ipak, ostaje pouzdan izvor vikinške mitologije. Precizno razrađuje sudbinu vikinških bogova, koji su prema legendama postali ljudski kraljevi.
Uglavnom zahvaljujući tim dvama izvorima nordijska mitologija je ponovno isplivala na površinu u 18. stoljeću. Ta ista fascinacija bit će temelj prvih povijesnih istraživanja o skandinavskoj i vikinškoj civilizaciji.
Međutim, povjesničari uvijek savjetuju zadržavanje kritičkog pogleda na mitove i legende ispričane u tim knjigama, posebno zbog kršćanskog konteksta njihova pisanja.
Naravno, postoje mnogi drugi izvori o nordijskoj mitologiji, ali su često imali sporednu ulogu za povjesničare. Spomenimo: Hauksbók, Landnámabók i Völsunga saga.
Za razliku od potonjih, negermanski izvori smatraju se rudnikom dragocjenih informacija o vikinškoj civilizaciji i folkloru. Povjesničari se pozivaju na najvažnije:
- Germanija velikog povjesničara Tacita: napisana 98. godine, prati podrijetlo germanskih naroda, predaka Vikinga;
- Galski rat koji je napisao Julije Cezar: ova knjiga govori o podvizima i pobjedama kralja Cezara. U njoj spominje način života nordijskih naroda, kao i njihovu nepokolebljivu hrabrost u borbi.
Početak vikinškog svijeta
Prema Poetskoj Eddi, skandinavski svemir u početku je bio samo ogromna praznina bez kraja: Ginnungagap. S obje strane bio je omeđen dvama izvornim kraljevstvima:
- Na sjeveru se nalazi Niflheim, svijet bez života, kojim dominiraju led i hladnoća. Iz tog kraljevstva izviru tri ledene rijeke: Élivágar;
- Na južnoj strani nalazi se drugo kraljevstvo, suprotno prvom, Muspellheim, sačinjeno od topline, vatre i svjetlosti.
Zahvaljujući Völuspái, nepogrešivom izvoru nordijske mitologije, saznajemo kako je skandinavski svemir nastao. Élivágar se malo po malo usmjerava prema središtu Ginnungagapa i na kraju susreće toplinu Muspellheima koja ih topi u kapljice vode.
Iz te vode rodit će se prvo biće nordijskog svemira: „Ymir“, izvorni div. Ubrzo nakon toga, para nastala susretom hladnoće i topline tih suprotnih svjetova dat će život divovskoj kravi: Audhumli. „Hraniteljici“ kravi, iz koje izviru četiri rijeke mlijeka kako bi hranile Ymira.
Ymir će dati život lozi strašnih divova, ili Jötunna, neprijatelja bogova. Krava Audhumla će, pak, stvoriti „Burija“, djeda boga Odina, ližući blok leda iz Niflheima.
Ovo označava početak nordijske mitologije. Nastavljajući čitati Völuspá, otkrivamo podrijetlo bogova i divova, a zatim i uzrok rivalstva koje traje između njih do kraja vremena.
Nordijska mitologija je neiscrpan izvor inspiracije za mnoga književna i filmska djela, uključujući strip Marvel „Thor“, uspješnu seriju Vikinzi, ali i mnoge japanske mange!
Doista, to bi moglo iznenaditi mnoge, ali ista ta legenda inspirirala je japansku mangu svjetskog uspjeha „Shingeki no Kyojin ili Napad na Titan“. Radnja se odvija u svijetu u kojem divovi, ili titani, predstavljaju pravu silu uništenja. Uz tu referencu na Jötunne, kasnije otkrivamo da svi divovi potječu od izvornog titana „Ymira“.
Hof, panteon nordijskih bogova
U nordijskoj mitologiji bogovi su podijeljeni u dva klana. Asi ili Æsir su ratnici i suvereni gospodari 9 svjetova, čiji vođa nije nitko drugi doli Odin. Vani ili Vanir su uglavnom bogovi povezani s plodnošću, obdareni proročanskim moćima.
Postoje i druga božanstva koja ne pripadaju tim dvjema obiteljima, a koja igraju temeljnu ulogu u vikinškoj kulturi.
Glavni bogovi Asi
Sjedeći u Asgardu, Asi su glavna božanstva nordijske mitologije. Na njihovu čelu, bog Odin vodi panteon božanstava i čini ga dobronamjernom silom koja se brine o ljudima i štiti ih od sveprisutne prijetnje divova.
Odin, izvorni vikinški bog
Bog Odin je vrhovno božanstvo nordijske mitologije. Nosi mnoga imena, ali je najpoznatiji kao „Alfödrt“, što znači: otac svih bogova i stvoritelj ljudi. Njegova žeđ za mudrošću i moći učinila ga je vladarom 9 svjetova i najslavnijim ratnikom svemira.
Frigg, Kraljica Nebesa
Supruga boga Odina i kraljica bogova i kraljevstva Asgarda. Posjeduje moći predviđanja i jedino je biće, osim Odina, koje smije sjediti na prijestolju Hlidskjálf. Tako može vidjeti sve što se događa u devet svjetova.
Thor, uništavač divova
Odinov sin, bog je munje i groma. Naoružan svojim čekićem Mjölnir, najveći je neprijatelj divova jer kontrolira sve elemente i karakterizira ga nemjerljiva snaga. Mnogi ga smatraju najmoćnijim vikinškim bogom.
Baldr, Odinov omiljeni sin
Bog ljubavi i svjetlosti, bog je iz klana Asa kojeg svi vole, ali čiju je smrt prorekla Völuspá. Kada Baldr počne sanjati zlokobne snove o svojoj smrti, njegova majka Frigg odlučuje ne dopustiti mu da umre. Ona tjera sve što postoji da se zakune da mu nikada neće nauditi, osim imele. Taj nesretni propust kasnije je imao strašne posljedice.
Loki, bog kaosa
Bog Loki je gospodar lukavstva i zloće. On je sveprisutan lik u nordijskoj mitologiji, koji se pokazao kao dragocjena pomoć bogovima Asima u najgorim situacijama. Njegova podlost dovest će do smrti boga Baldra, što ga vodi do protjerivanja iz kraljevstva Asa. Utamničen je u pećini sve do Ragnaröka.
Sigyn, vjerna Lokijeva supruga
Lokijeva supruga i majka njegovo dvoje djece, ova božica ostaje mu vjerna unatoč svemu. Unatoč neoprostivom zločinu svoga muža i kazni koju mu bogovi Asi nameću, ona ostaje uz njega u najgorim situacijama.
Kada Asi okuju Lokija u pećini, iznad njega se postavlja zmija. Ona kaplje otrov na Lokijevo lice. Sigyn, ne mogavši podnijeti patnju svoga muža, odlučuje skupljati taj otrov u posudu, i to čini do kraja vremena.
Heimdall, glasnik Ragnaröka
Heimdall je glavni bog nordijske mitologije. Njegovo ime na staronordijskom znači bijeli ili plameni bog. Ima težak zadatak čuvati Bifröst, most napravljen od duge, koji povezuje svijet bogova „Asgard“ sa svijetom Vikinga „Midgard“.
Kada dođe dan, on najavljuje Asima početak Ragnaröka pušući u mitski Lur, „Giallarhorn“. Tijekom proročkog kraja svijeta, on ubija boga zloće, Lokija.
Týr, drevni ključni bog
Radi se o bogu pravde. Vjerojatno je bio glavno božanstvo germanskog naroda prije kasnijeg dolaska Thora i Odina. Unatoč tome, ostaje u središtu mnogih legendi, uključujući onu o utamničenju vuka Fenrira.
Vidar, osvetnik boga Odina
Božanstvo proizašlo iz zajednice Odina i Gríðr, dobronamjerne divovske žene. Ona Thor daje svoj čarobni pojas i rukavice, bez kojih ne može rukovati svojim čekićem.
Vidar je, pak, opisan kao bog osvete. Moćniji od samog Thora, on osvećuje smrt boga Odina ubijajući strašnog vuka Fenrira. Nakon toga, uspijeva preživjeti Ragnarök i ponovno roditi svijet po drugi put.
Vale, ili Vali, osvetnik Baldrove smrti
Sin Odina i božice Rind, bit će rođen s jedinim i jedinstvenim ciljem da osveti smrt svoga starijeg brata Baldra. Star je samo jedan dan kada ubija Höda koji je, začaran od strane Lokija, smrtno ranio Baldra. U cijeloj nordijskoj mitologiji, to je jedino božanstvo, osim njegova brata Vidara, koje nosi titulu boga osvetnika.
Idunn, božica besmrtnosti
Idunn je božica Asyna besmrtnosti i vječne mladosti. U vikinškoj mitologiji, nordijska božanstva su smrtna i stare kao i ljudi. Kako bi očuvali svoju mladost i stekli moć besmrtnosti, Idunn im daruje čarobne jabuke koje oživljavaju njihov duh.
Glavna božanstva Vana
Malo je imena bogova zapamćeno kod Vana. Osim njihova vođe Njörda, boga mora i vjetrova, dobro su poznate samo legende o Freyru i Freyji.
Unatoč njihovoj sekundarnoj integraciji unutar Asa, božica Freyja i njezin brat Freyr su dva najznačajnija boga Vana. Mnogi povjesničari tvrde da nakon rješavanja njihove duge svađe, Vani se pridružuju Asima i svi mirno sužive unutar Asgarda.
Lódur ili Lytir, Odinov brat
On pripada trima izvornim bogovima uz Odina i njihova brata Honira. Sinovi boga Bora i divovske žene Bestle, ustali su protiv vladavine divova ubivši njihova vođu i majku Ymira.
U nordijskoj mitologiji, upravo je iz Ymirova tijela nastao svemir. Također, tijekom jedne od njihovih pustolovina, trojica braće stvorila su prvog čovjeka od mrtvog drveta: dok mu je Odin udahnuo život, Lodur mu daje sva osjetila.
Freya ili Freyja, prva Valkira
Božica Freya je bez sumnje najamblematičnija i najštovanija božica nordijskog panteona. Božica plodnosti, ljepote i ljubavi, žude za njom i bogovi i ljudi.
Ipak, ispod njezine gracioznosti i ženske elegancije krije se strašna ratnica. Freya je prva i najmoćnija Valkira. Ona sama vodi polovicu trupa bogova tijekom Ragnaröka.
Frey, ili Freyr, treći izvorni bog
Uz Thora i Odina, Frey je jedan od tri temeljna boga nordijske mitologije. On predstavlja boga plodnosti, obilja i prosperiteta, često povezan sa suncem i svjetlošću. Unatoč njegovoj ključnoj ulozi u skandinavskoj civilizaciji i važnosti koju potvrđuju ugledni povjesničari, malo nam je legendi o Freyju ostalo sačuvano.
Ostala vikinška božanstva
Aegir & Ran, gospodari mora
Aegir je personifikacija oceana i mora u nordijskoj mitologiji. Unatoč činjenici da pripada klanu divova, opisan je kao blizak prijatelj bogova Asa, za koje organizira brojne gozbe.
Obdaren velikim čarobnim moćima, pripisuje mu se privilegija vjenčanja s božicom Asynom „Ran“. Ova božica je također povezana s morem jer štiti ljude od sigurne utopljenosti izvlačeći ih čarobnom mrežom. Ta dva komplementarna božanstva štite Vikinge tijekom dugih putovanja morem.
Angrboda, majka pustoši
Ova jötunn, ili vikinška divovska žena, poznata je u nordijskoj mitologiji kao izvor uništenja i pustoši, a štoviše, bila je ljubavnica boga Lokija. S njim je imala svoje 3 djece: vuka Fenrira, zmiju Jörmungandr i božicu smrti Hel; odvratna stvorenja koja su uzrok Ragnaröka.
Hela ili Hel, kraljica mrtvih
Kći Lokija i divovske žene Angrbode, prognana je od strane bogova u svijet mrtvih. Božica smrti, Hel odvodi sve duše Vikinga koji nisu imali slavan kraj u Helheim, mračno i hladno kraljevstvo. Tijekom Ragnaröka, sve te duše ojačat će redove Lokijeve vojske protiv bogova Asa.
Sol & Mani, sunce i mjesec
U skandinavskoj kulturi, sunce i mjesec opisani su kao božice koje neprestano progone dva stvorenja tame. Tako Sol, božica koja predstavlja sunce, i Mani, utjelovljenje mjeseca, pokušavaju pobjeći dvama divovskim vukovima: Sköllu i Hatiju; koji nisu nitko drugi doli djeca vuka Fenrira.
Kada Ragnarök odjekne, ta dva vuka napokon će uspjeti proždrijeti te božice. Srećom, prije svoje smrti one će roditi novo nebesko tijelo, koje će nastaviti njihovu misiju nakon njihove smrti.
Nordijska mitologija u vikinškom društvu
Nordijska mitologija bila je sastavni dio svakodnevnog života Vikinga. Ono što sa sigurnošću dokazuje ovu tvrdnju je česta upotreba termina „síður“ za njezino označavanje. „Síður“ na staronordijskom znači „običaj ili navika“ i materijalizira koncept koji je najbliži religiji koju možemo naći kod Skandinavaca.
Naravno, vjerovanja Vikinga su se mnogo razvijala kroz stoljeća i razlikovala se od jedne regije do druge. Međutim, postoje arheološki dokazi koji pokazuju predanost vrlo specifičnim bogovima.
Svaki nordijski bog imao je svoje moći i privilegije koje je dodjeljivao svojim sljedbenicima. To objašnjava zašto je vikinška civilizacija štovala i zazivala nekoliko nordijskih bogova kroz brojne rituale.
Doista, prema povjesničaru Adamu iz Bremena, postoji veliki hram u Uppsali, u Švedskoj, gdje su se Vikinzi okupljali svakih 9 godina. Na tom svetom mjestu nalazile su se slike i likovi u čast boga Odina, Thora, ali i Freyra.
Tijekom te velike ceremonije, Vikinzi su rezali svoje duge pletenice i žrtvovali životinje i ljudska bića vješajući ih na drveće svetog gaja. Prema nordijskoj mitologiji, taj ritual, koji bi mogao djelovati barbarski, donosio je plodnost, prosperitet i bio je izvor slavnih pobjeda za Vikinge.
