Lagertha | Legenda o najvećoj vikinškoj ratnici!
Vikinška mitologija obiluje legendarnim junacima koji su oblikovali povijest ove drevne civilizacije. Suprotno uvriježenom mišljenju, ti junaci nisu bili samo muškarci! Vikinške ratnice, ili Skjaldmös, opisivane su kao prave božice rata, a jedna se posebno ističe od ostalih: Lagertha, vikinška kraljica!
Zapisi koji govore o Lagerthinim podvizima opisuju njezinu snagu, hrabrost i nepokolebljivu odvažnost. Predvodila je velike ratove vikinškog kraljevstva i sama tjerala strah u kosti najžešćim hordama neprijatelja.
Želite li i vi otkriti podrijetlo i povijest legendarne Lagerthe? Pripremite se na ponovno proživljavanje priče o ovoj slavnoj ratnici koja je u više navrata bila spasiteljica kralja Ragnara Lodbroka!
Povijest Lagerthe: između legende i stvarnosti
Početak vikinškog doba (kraj 8. stoljeća) razdoblje je koje je obilježio jedan od najvećih sukoba vikinške civilizacije. Skandinavsko kraljevstvo, koje je u to vrijeme bilo u punoj ekspanziji, mučilo se s ujedinjenjem različitih kraljeva i vladarskih obitelji.
Brojni sukobi za krunu izbili su između različitih kraljeva i jarlova (izraz koji na staronordijskom znači grofovi). Upravo se u to vrijeme rodila legenda o ratnici Lagerthi, tijekom strašnog rata između Švedske i Norveške, kako je zapisano u djelu Gesta Danorum (Djela Danaca).
Podrijetlo i značenje imena “Lagertha”
Lagertha je skjaldmö, vikinška ratnica koja u borbi nosi štit. Danskog je podrijetla, točnije iz današnje Norveške, u srodstvu s kraljevskom obitelji Siwarda (Synardus ili Sywardus), legendarnog norveškog vikinškog kralja.
Ime “Lagertha”, kao i njegove varijante “Ladgerda, Ladgertha ili Lathgertha”, latinizacija su staronordijskog imena: “Hlaðgerðr” (Hladgerd). Prvi put se pojavljuje u djelu Gesta Danorum, koje je zapisao Saxo.
Hlaðgerðr nema precizno podrijetlo, ali može imati 2 značenja:
- To je kombinacija riječi “Hlað“, što znači frizura ili zlatne naušnice, i “gerðr“, što znači zaštita. Lagertha je sa svojom dugom plavom kosom u više navrata zaštitila kralja Ragnara od sigurnog poraza;
- Možda potječe od “Hlaðir“ ili Lade. To je regija u Norveškoj kojom su vladali jarlovi iz dinastije moćnih vikinških kraljeva i guvernera.
Prema drugim legendama i vikinškim sagama, Lagertha bi mogla biti manifestacija valkire božice “Thorgerd“, ili Þorgerðr Hölgabrúð na staronordijskom.
Česta pogreška je dodavanje “Lodbrok” uz ime Lagertha, jer je to zapravo Ragnarov nadimak. Lodbrok, ili “Loðbrók” na staronordijskom, znači “dlakave hlače”. To je počasna titula koju je Ragnar stekao kada je pobijedio dvije divovske zmije noseći samo dlakave hlače.
Božica Thorgerd: inspiracija za Lagerthu
U skandinavskoj mitologiji, valkire su božice rata koje služe bogu Odinu. Neke od njih pretvaraju se u labudove kako bi preletjele bojišta i vodile vikinške ratnike do pobjede. Stoga su usporedive s božicama zaštitnicama.
Valkire “Þorgerðr Hölgabrúðr” (Thorgerd) i njezina sestra “Irpa” su božice Ase koje su navodno odigrale ključnu ulogu u mnogim ključnim događajima nordijske civilizacije. Različite vikinške sage i legende potvrđuju njihov utjecaj:
- Saga o Njállu Spaljenom: to je islandska saga koja govori o ratovima i svađama između Vikinga i kršćana u 9. stoljeću. Dvije božice navodno su pomogle Vikinzima da pobijede u borbi protiv kršćanske invazije;
- Snorrijeva Edda: to je najveća zbirka nordijske mitologije. Jedan dio Edde, “Skaldskaparmal”, citira brojne valkire kao i njihove moći. “Irpa” i “Thorgerd” posebno se spominju zbog svoje kapitalne uloge u mnogim ratovima;
- Jómsvíkinga Saga: Opisuje legendarnu pomorsku bitku između danskih osvajača predvođenih “Jomsvikingzima” (elitom vikinških ratnika) i jarlova iz Ladea u Norveškoj. Haakon Sigurdsson, vođa jarlova iz Ladea, pobjeđuje moleći se svojoj božici zaštitnici “Thorgerd”.
Thorgerd je tako u nekim sagama opisana kao božica zaštitnica Haakona Sigurdssona, vođe jarlova iz Ladea (Hlaðir), a u drugim pričama kao njegova žena. U obje verzije, ova ga valkira štiti i pomaže mu da postane kralj Norveške.
Prema stručnjakinji za germansku kulturu Hildi Roderick Davidson i povjesničarki Nori Chadwick, Lagertha je zapravo božica Þorgerðr Hölgabrúðr (Thorgerd). To djelomično objašnjava pretpostavljeno podrijetlo Lagerthina imena na staronordijskom “Hlaðgerðr”, koje potječe od Hlaðira (Lade), mjesta gdje je živio jarl Haakon Sigurdsson.
Gesta Danorum: priča o Lagerthi
Osim što je bio redovnik, Saxo Grammaticus je također bio renomirani danski povjesničar. Autor je 16 knjiga o nordijskoj povijesti i mitologiji. Upravo u 9. knjizi Gesta Danorum uvodi Lagerthu kao “talentiranu amazonku”.
Osim nordijskih mitova, Saxo se nadahnjuje legendom o amazonskim ratnicama iz grčke mitologije kako bi opisao hrabrost i odvažnost Lagerthe. Tako, unatoč vrlo mladoj dobi, Lagertha spaja snagu Skjaldmös i ustrajnost amazonki.
Međutim, Crkva srednjeg vijeka uvelike je utjecala na Saxove zapise. Vikinške skjaldmös, među kojima je i Lagertha, na neki su način utjelovljenje kaosa. Ove vikinške ratnice, koje se nisu pokoravale ulozi sluškinje i majke dodijeljenoj ženama, dugo su bile na meti Crkve.
Legenda o Lagerthi: rođenje vikinške božice!
Karijera ratnice Lagerthe započinje u 9. knjizi Gesta Danorum, u razdoblju kada je vikinško kraljevstvo bilo rastrgano unutarnjim sukobima za prijestolje i moć. Švedski kralj “Frø” odlučuje napasti Norvešku i tako ubija njezina kralja “Synardusa“, koji nije nitko drugi doli Ragnarov djed.
Kralj “Frø“, kako bi dodatno ponizio pokojnog norveškog kralja, naređuje da se sve žene iz kraljevske obitelji zatvore na mjesta gdje ih zlostavljaju. Kada Ragnar Lodbrok sazna vijest, okuplja vojsku kako bi se borio protiv kralja “Frøa” i povratio čast svoje obitelji.
Prva velika bitka Lagerthe
Kada Ragnar Lodbrok stigne u Norvešku, susreće se licem u lice s četom žena prerušenih u muškarce koje radije biraju smrt u borbi nego indignaciju i poniženje koje im je htio nametnuti švedski kralj.
Na njihovu čelu nije bila nitko drugi doli Lagertha, iako je u to vrijeme bila vrlo mlada. Vikinzi koji su svjedočili njezinoj slavnoj borbi opisali su ženu s hrabrošću deset muškaraca, koja se borila uz najplemenitije vikinške ratnike u prvim redovima bitke.
Samo su njezina zlatna kosa koja je lepršala odavala njezinu prisutnost. To je zadivilo sve ratnike koji su svjedočili njezinim podvizima, čak i Ragnara Lodbroka.
Nakon što je ubio kralja “Frøa” i naslijedio norveško prijestolje, Ragnar izjavljuje da pobjeda u ovoj bitci ne bi bila moguća bez vještina ove žene ratnice. Legenda o Lagerthi je rođena!
Lagertha, supruga Ragnara Lodbroka
Ragnar Lodbrok nije mogao zaboraviti tu skjaldmö koja je koračala bojištem poput prave valkire. Kada je saznao identitet Lagerthe i njezino plemenito vikinško podrijetlo, počeo joj se neumorno udvarati. Želio ju je učiniti svojom suprugom.
Lagertha, iako polaskana, ipak se pravila nedostupnom. Odbila je svakog glasnika kojeg joj je Ragnar poslao. Kako bi ga potaknula da sam dođe tražiti njezinu ruku, na ulaz u svoj dom postavila je dvije žestoke zvijeri koje nitko nije mogao pobijediti: medvjeda i psa.
Ragnar Lodbrok nije mogao odoljeti nagradi koja ga je čekala ako pobijedi zvijeri: Lagerthinoj ruci. Stoga je sam otišao do njezina doma naoružan običnim kopljem. Ubio je medvjeda probovši mu srce i golim rukama zadavio psa. Zvijeri su bile pobijeđene, a Lagerthina ruka bila je njegova.
Prema legendi, tako je Ragnar Lodbrok oženio Lagerthu s kojom je imao troje djece, sina po imenu Fridleif i dvije kćeri čija imena nisu poznata.
Lagertha, vjerna vikinška ratnica
Ragnar i Lagertha živjeli su tri godine u miru, daleko od rata i političkih sukoba koji su mučili vikinško kraljevstvo. Tijekom tog razdoblja, Ragnarovi neprijatelji su se udružili i, vjerujući da se nikada neće vratiti u Dansku, podigli su pobunu.
Opremio je 30 brodova kako bi stao tome na kraj. Na kraju te borbe, upustio se u nove avanture kako bi osvojio ruku kćeri švedskog kralja “Thore Borgarthiort” (Þóra Borgarhjǫrtr na staronordijskom). Prije nego što ju je oženio, Ragnar proglašava razvod od Lagerthe, kojoj je još uvijek zamjerao što ga je natjerala da se bori protiv dvije žestoke zvijeri kako bi dobio njezinu ruku.
Unatoč tome, Lagertha je ostala vjerna svom kralju Ragnaru i uvijek je štitila Norvešku u njegovoj odsutnosti. Jednom drugom prilikom, vladavina Ragnara Lodbroka bila bi završila bez dragocjene pomoći Lagerthe.
Izbio je drugi građanski rat, a Ragnarove snage su brzo bile nadjačane. Prije nego što je priznao poraz, posljednji put traži pomoć Lagerthe, koja ne oklijeva priskočiti mu u pomoć sa 120 brodova.
Dok su svi mislili da je rat izgubljen, Lagertha pokreće protunapad: stvara proboj u neprijateljskim linijama kako bi ih napala s boka. Lagertha je imala neponovljiv ratnički duh u tijelu koje je djelovalo nježno i krhko. Svojom sjajnom hrabrošću uspjela je preokrenuti ishod bitke i stvoriti kaos u neprijateljskim redovima.
Lagertha je postala više od obične skjaldmö ili ratnice. Vikinzi koji su sudjelovali u tom podvigu nazvali su je valkirom, božicom rata. Ratnica koja može preletjeti neprijateljske linije kako bi ih udarila u njihovoj najslabijoj točki.
Lagertha, crna udovica
Nakon što ju je Ragnar napustio zbog svoje druge supruge, Lagertha se ubrzo ponovno udala za norveškog kralja. Nakon njezine briljantne pobjede nad Ragnarovim neprijateljima, posvađala se sa svojim suprugom i ubila ga kopljem. Prema Saxu, Lagertha je željela sama vladati Norveškom.
Ova priča ostaje vrlo kontroverzna jer je pod velikim utjecajem Crkve koja je željela demonizirati sliku žena ratnica i vladarica.
Lagertha u modernoj kulturi
Postoje mnoga moderna djela koja su inspirirana legendom o Lagerthi, kao što su:
- Dramski komad “Lagertha” autora Christena Prama iz 1789. godine, koji je u to vrijeme postigao veliki uspjeh. Uvelike se oslanja na Saxove zapise;
- Balet “Lagertha” autora Vincenza Galeottija iz 1801. godine, koji se smatra apsolutnim umjetničkim djelom. On se pak nadahnjuje Christenom Pramom.
Najnovija adaptacija Lagerthine priče je serija Vikinzi, producirana 2013. godine. Lik Lagerthe tumači talentirana Katheryn Winnick, koja je vrlo brzo postala jedan od omiljenih likova gledatelja.
Iako je serija Vikinzi velikim dijelom inspirirana povijesnim činjenicama, postoje mnoge izmjene koje su napravljene iz scenarističkih razloga, na primjer:
- Björn Željeznoboki nije Lagerthin sin: prema Sagi o Ragnaru Dlakavim Hlačama, on je navodni Ragnarov sin s Aslaug, a prema drugim izvorima on je njegov sin s Thorom;
- Rollo ne može biti Ragnarov brat: doista, pravi Rollo rođen je 911. godine, dugo nakon navodne Ragnarove i Lagerthine smrti, čija se priča odvija krajem 8. stoljeća (kraj 790. godine);
- Lagertha nikada nije upoznala Flokija: prema “Landnámabóku“, Flóki Vilgerðarson vodio je prva skandinavska istraživanja prema Islandu. Njegova priča detaljno je ispričana u Landnámabóku i u njoj nema spomena o Lagerthi niti o Ragnaru.
Lagertha ostaje mitski nordijski lik koji je izvor mnogih vikinških legendi. Njezini brojni podvizi učinili su je najvećom ratnicom svoga doba i donijeli joj počasnu titulu božice rata.
