Božica Freya | Skrivena povijest božice Valkire
Božanstva nordijskog panteona utjecala su na vikinšku i skandinavsku civilizaciju. Bilo svojom kvalitetom, snagom ili hvalevrijednim vrlinama, njihov je utjecaj toliki da nas nadahnjuju i dan danas.
Iako se Thor i Odin smatraju dvama najutjecajnijim vikinškim bogovima, postoji i treće božanstvo koje je uvelike oblikovalo nordijski folklor. Riječ je o bajnoj božici Freyi.
Božica ljubavi, ljepote i rata: Freya je izazivala divljenje Vikinga, a njoj su posvećene mnoge priče iz nordijske i skandinavske mitologije. Voljena i obožavana kako od strane ljudi tako i od bogova, bila je predmet žudnje svih bića u devet svjetova.
Koje je podrijetlo i izvor obožavanja ove nordijske božice? Koje su njezine fascinantne priče i legende obilježile vikinšku civilizaciju? Odgovore na ova mnoga pitanja pronaći ćete u ovom članku o spektakularnoj božici Freyi.
Najpopularnija nordijska božica
Božica Freya je daleko najznačajnije božanstvo skandinavske civilizacije. Ona je istovremeno božica plodnosti, ljubavi, strasti i čistoće. Freya sama po sebi utjelovljuje žudnju. Njezine kvalitete, u kombinaciji s iznimnom ljepotom i elegancijom, čine je ženom kojoj nitko ne može odoljeti. Onom koju sva bića iz 9 kraljevstava žele i udvaraju joj se.
Njezina očita nježnost ne smije vas zavarati: Freya je bila žestoka ratnica, najmoćnija od valkira ili božica rata. Prema legendama, polovica neprijateljskih trupa Asa stradala je od njezine ruke.
Božica Freya u skandinavskoj i vikinškoj civilizaciji predstavlja uglednu damu punu ponosa. Sliku koju je žestoko štitila, jer je dugo bila predmetom žudnje mnogih gospodara i bogova. Stoga ona utjelovljuje savršenu ravnotežu između ženstvenosti, snage i gracioznosti.
Božica plodnosti i blagoslova
Podrijetlo božice Freye seže daleko prije vikinškog doba, u razdoblje koje nazivamo velikom seobom naroda ili „Völkerwanderung“. Germanska plemena, u potrazi za boljom zemljom, sele se dalje na sjever, prema onome što će kasnije postati zemlja Vikinga.
Ovo razdoblje, koje traje od 400. do 800. godine poslije Krista, obilježeno je brojnim bitkama s drugim europskim narodima. U to su vrijeme Nordijci bili organizirani u plemena i skupine s plemenskim vođom na čelu. Njegova mu je supruga pružala pomoć u tom zadatku:
- Supruga plemenskog vođe imala je magičnu moć i Frejin blagoslov. Ta moć, koju je podarila sama božica, nazivala se „Seidr“. To je mistična vještina proricanja koja ženama koje je svladaju omogućuje da vide budućnost i mijenjaju njezine događaje.
- Vođa plemena savjetovao se sa svojom ženom prije svake bitke kako bi predvidio učinkovitost taktike ili plana. Vojska je mogla napredovati izbjegavajući lukavstva neprijateljskih trupa tijekom ratova i sigurno ih poraziti!
Te su se žene nazivale „Veleda“, što će u vikinško doba postati „Völva“. To označava istaknute žene čarobnice koje prakticiraju „Seidr“.
To je rođenje legende o Freyi. Božici blagostanja i plodnosti. Onoj koja je omogućila vikinškoj civilizaciji da ugleda svjetlo dana.
Božica vanirskog podrijetla
U vikinškoj mitologiji panteon božanstava bio je podijeljen na 3 velike obitelji:
- Asi ili Æsir: to je loza bogova koja vlada Asgardom, na čelu s Odinom, ocem svih bogova i stvoriteljem devet svjetova;
- Vani ili Vanir: potječu iz kraljevstva Vanaheim, nedaleko od Asgarda. To su bogovi plodnosti, mudrosti i vještine proricanja. Vođa Vana je Njörd, bog koji kontrolira more, struje i vjetrove. On je Frejin otac i otac njezina brata blizanca Freyra;
- Dise ili Disir: to su vrlo tajanstvena božanstva. Prema legendama, Dise su isključivo žene i povezane su s propadanjem i smrću.
Prema Poetskoj Eddi: bog Odin bacio je svoje koplje prema kraljevstvu Vana kako bi ubio „Gullveig“, zlu vješticu. Taj ratni čin koji je pokazao predstavnik Asa uzrok je prve bitke između bogova, beskrajnog rata.
Kako bi ga okončali, Vani i Æsir sklapaju primirje i zapečaćuju ga razmjenom talaca:
- Vani nude Njörda, Freyra i Freyju. Freyr i njegova sestra tako postaju bogovi Asi i donose im blagostanje i plodnost;
- Asi zauzvrat nude bogove Hœnira (neodlučan bog) i Memira (bog mudrosti). Vani odsijecaju glavu Memiru kako bi spriječili Ase da iskoriste njegovu mudrost i šalju je u Asgard. Odin je oživljava i postavlja na jedan od izvora Yggdrasil, drveta života.
Tako božica Freya, vanirskog podrijetla, postaje punopravna Asica. Ona donosi ljubav i blagostanje okončavajući rat. Štoviše, pokazat će se kao velika prednost i neprocjenjiva pomoć Odinu.
Značenje imena „Freya“
Kako bi postigla svoje ciljeve, božica Freya koristi svoje najveće darove: ljepotu, nježnost i snagu ljubavi. Tamo gdje bog Odin koristi lukavstvo, a bog Thor snagu, Freya koristi snagu uvjeravanja. Ništa i nitko nije mogao odoljeti njezinom šarmu. Postala je najcjenjenija i najomiljenija božica, a njezino se ime koristi kao počasna titula:
- Među Vikinzima, Freya znači „dama“. To je titula koju nosi svaka vikinška žena zrele dobi s visokim društvenim statusom, svaka žena s crtama božice;
- Njezino ime je također podrijetlo izraza „Frau“ na njemačkom. Titula razlikovanja koju nose udane žene.
Božica Freya imala je brojne vjernike i sljedbenike u skandinavskoj i vikinškoj civilizaciji, ali i diljem Europe. Njezina legenda i ugled bili su toliko veliki da je jedan dan u tjednu bio posvećen njezinu obožavanju: petak.
Petak je dan nazvan u čast Freye. Njezin naziv na engleskom Friday, ili na njemačkom Freitag, kao i ekvivalent u raznim drugim europskim jezicima, također potječe od imena božice.
Freya ima brojne druge epitete. Poznavali su je i pod imenima:
- Gefn ili „ona koja daje“: u vezi s njezinom velikom darežljivošću, ali i s blagostanjem i plodnošću koji se uz nju vežu;
- Hörn, što na staronordijskom znači „lan“: cvijet koji se nalazi u najhladnijim zemljama svijeta. To je cvijet izvanrednih svojstava, čija vlakna omogućuju stvaranje tekstila, a čije ulje i sjemenke čine bogat izvor hrane;
- Valfreyja ili „majka mrtvih“: kao i Odin, Freya u svom domu prima ratnike poginule u borbi.
Povijest božice rata i ljubavi
Božica Freya bila je najpoznatija kao božica ljubavi i plodnosti. Božica koju se zaziva da blagoslovi vjenčanja, rođenja ili da osigura dobre žetve tijekom surovih godišnjih doba.
Međutim, njezina osobnost ide puno dalje od toga. Ovo se božanstvo pokazuje puno složenijim nego što mislimo. Sadrži mnoge druge aspekte koji su izvor obožavanja koje joj se iskazuje stoljećima.
Božica magije
Božica Freya navodno je izvor božanske magije: „Seidr“. Vještina proricanja iz nordijske religije koja omogućuje predviđanje budućih događaja i njihovu promjenu u korist onoga tko je izvodi. Upravo je Freya prenijela tu šamansku moć bogovima Asima i ljudima.
Božica Freya se stoga često uspoređuje s arhetipom „Völve“: imenom koje se daje ženama koje vladaju tom moći. To su vještice i iscjeliteljice koje su igrale ključnu ulogu u nordijskoj civilizaciji. Naime, tom magijom mogle su vladati samo žene, uz iznimku boga Odina.
Budući da je Odin poznat po svojoj žeđi za moći, „Seidr“ je bila ona koju je apsolutno želio svladati. Freya pristaje podučiti ga i Odin je uspijeva kontrolirati, ali djelomično, na nesavršen način. Ipak, to mu je bilo dovoljno da dobije pristup moći predviđanja i astralnog putovanja za kojom je žudio.
Božica rata
Božica Freya je prije svega ratnica, prva i najmoćnija od valkira, i bez imalo sumnje najsnažnija i najhrabrija božica. Nakon što se nastanila u Asgardu, izabrala je dom u palači zvanoj „Sessrúmnir“ koja se nalazi na posjedu „Fólkvangr“.
Ta palača prima hrabre ratnike poginule u borbi: više od polovice svih ratnika koji su izgubili život kao heroji bilo je predodređeno da tamo završe svoje dane. Bog Odin dao je Freyi čast da prva bira ratnike koje želi primiti u svoj dom. Druga polovica odlazi u Valhallu kako bi slavila s Odinom čekajući Ragnarök.
Prema legendama, postoje dvije teorije o ulozi koju igraju ratnici koje Freya bira:
- Ti su ratnici dali svoje živote kako bi branili svoje voljene. Freya ih prima u svoju palaču jer su podnijeli vrhunsku žrtvu kako bi zaštitili svoje obitelji i sela;
- Ti ratnici služe za zaštitu Asgarda i kraljevstva bogova, i upravo iz tog razloga Freya bira samo najhrabrije ratnike da borave u „Sessrúmniru“.
Freya je obdarena sposobnošću utjecanja na tijek bitke favoriziranjem jedne od dviju strana. Tako može podržati vojsku po svom izboru i učiniti je nepobjedivom zahvaljujući svojoj ogrlici „Brísingar“: moćnoj vikinškoj ogrlici.
Freya, božica ljubavi
Unatoč svim svojim sposobnostima ratnice i čarobnice, Freya ostaje prije svega simbol ljubavi, dobrote i darežljivosti. Ona je božica koju svi vole i kojoj se udvaraju, uključujući divove ili Jötunne, smrtne neprijatelje bogova Asa.
Božica Freya je valkira, božica ratnica, ali vrlo rijetko nosi oružje. Uvijek voli izgledati elegantno i otmjeno noseći svoje najljepše vikinške ukrase:
- Ogrlica Brisingar ili Brisingamen: torkves napravljen od jantara i zlata, čije ime na staronordijskom znači „torkves božanske svjetlosti“. To je vrlo moćan artefakt koji su kao dar iskovali patuljci. Kada ga Freya nosi oko vrata, njezin šarm postaje očaravajući i nijedno biće joj ne može odoljeti.
- Plašt od perja Valshamr: izrađen je od sokolovog perja. Božici Freyi pruža sposobnost pretvaranja u pticu i putovanja između 9 svjetova vrlo velikom brzinom. Freya, budući da je darežljiva božica, ne oklijeva posuditi svoj plašt svakome kome je potreban.
Freya je dobrotvorna i nesebična božica, koja slavi i dijeli ljubav, ne samo među bogovima, već i među ljudima. Pratila je nordijske narode kroz vjekove i bdjela nad njima s dobrotom.
Upravo zato skandinavski narod smatra božicu Freyju izvorom svakog blagoslova. Zahvalni su za plodnost koju donosi i svake joj godine odaju počast.
Svakog ljetnog solsticija, nordijski narod imao je tradiciju paljenja brojnih vatri duž svojih plaža u čast Freye. Svaka vatra simbolizira jedan biser njezine ogrlice Brisingar. Sve te vatre zajedno čine njezin blistavi torkves.
